Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja

Anja Dolapčev-Rakić,Snezana Katanski,Ana Uhlarik,Sanja Vasiljević,Vuk Đorđević,Zlatica Mamlić, Sonja Tančić-Živanov, Andrej Sinjušin,Miloš Balać,Siniša Popov

Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske - zbornik radova(2024)

引用 0|浏览1
暂无评分
摘要
Krmno bilje predstavlja grupu različitih biljnih vrsta iz familija Poaceae, Fabaceae, Brassicaceae, Amaranthaceae, za koje je zajedničko formiranje bujne vegetativne mase koja se koristi u ishrani stoke (Karagić i sar., 2019). U poslednje tri godine, površine pod krmnim biljem u Srbiji iznosile su između 223.000 i 235.000 ha. Tokom 2020. godine krmno bilje je u ukupnoj površini zasejanih oranica i bašta zauzimalo 9,0%, tokom 2021. godine 8,7%, a 2022. godine 8,6% (Republika Srbija, 2023). Biljna masa krmnih biljaka se u ishrani stoke koristi kao kabasta ili koncentrovana hrana, kao proteinska ili ugljeno-hidratna komponenta. Krmne biljne vrste se mogu gajiti kao pašnjaci i livade ili kao oranične kulture, usevi koji se uzgajaju za konzervisanu ili svežu hranu (Fuglie et al., 2021). U Srbiji je dominantniji način iskorišćavanja proizvodnja kabaste stočne hrane, zelena krma, seno, senaza ili silaza, dok se proteinski grašak koristi za proizvodnju zrna (Karagić i sar., 2012). Upotrebom konzervisane kabaste hrane zadovoljavajućeg kvaliteta postiže se ušteda u proizvodnji na račun manje potrošnje skupih koncentrata (Karagić i sar., 2016). Većina krmnih biljaka može se gajiti i kao združeni usev sa drugim biljnim vrstama i na taj način osigurava se proizvodnja veće količine izbalansirane stočne hrane u pogledu hranljive vrednosti. Gajenje krmnog bilja ima niz prednosti, osim direktne koristi koja se ogleda u proizvodnji stočne hrane, uključivanjem krmnih biljaka u plodored smanjuje se ili u potpunosti izostavlja primena mineralnih đubriva i povećava efikasnost iskorišćavanja mehanizacije (Katanski i sar., 2022). Za postizanje visokih prinosa zelene krme zadovoljavajućeg kvaliteta neophodna je pravovremena primena svih neophodnih agrotehničkih mera. Mamlić i sar. (2023) su na osnovu rezultata višegodišnjih istraživanja na biljkama iz familije leguminoza zaključili da pravovremena i pravilna primena preporučenih agrotehničkih mera, pre svega obrada zemljišta i upotreba đubriva u proizvodnji, imaju veliki uticaj na ostvarivanje visokog prinosa.
更多
查看译文
AI 理解论文
溯源树
样例
生成溯源树,研究论文发展脉络
Chat Paper
正在生成论文摘要